Uvod

Obaveze u povraćaju imovine koje nijesu izmirene već otežane privatizacijom

Država Crna Gora dužna je 67,5 miliona evra za nacionalizovanu imovini i preduzeća brodovlasnika i bankara Lala Zubera i Anastasije Gregović, izvršenu od strane komunističkih vlasti u prošlosti. Crna Gora je direktni korisnik tih nacionalizovanih dobara.

Ova procjena odnosi se na imovinu čija su vlasnička dokumenta još uvijek u posjedu porodice i obračunata je na njenu štetu. Ostala imovina, čija je odgovarajuća vlasnička dokumenta prethodni režim namjerno uništio, nije mogla biti uključena u obračun duga.

Pozicija Crne Gore još više je otežana privatizacijom neke imovine u periodu 2003-2006, uprkos postojanju obaveza i uprkos tome što su nasljednici Zuber Gregović već bili pokrenuli zahtjev za povraćaj imovine u rokovima koje zakon predviđa. Poziva se na odgovornost crnogorska vlada koja nepromišljeno sprovodi privatizaciju koja je narušila bilo koju vjerodostojnu logiku pri odšteti i/ili povraćaju imovine uvijek na štetu nasljednika originalnih vlasnika.

Zakon o denacionalizaciji koji je Crna Gora usvojila 2007.god. je neadekvatan i oskudan. Dovoljno je reći da sadašnji zakon o denacionalizaciji ne uzima u obzir čak ni nadoknadu imovine privatnih preduzeća. Nasuprot tome, nedavna privatizacija bivše privatne imovine i imovine koja je pripadala bivšim privrednim djelatnostima privatnih građana izvedena je efikasno i obezbijedila je pozamašne prihode crnogorskoj državnoj kasi.

Kroz ovu studiju želi se prikazati da crnogorska vlada ne izvršava svoje obaveze i da sa sadašnjim zakonom o denacionalizaciji nije moguće razriješenje duga prema porodici Zuber Gregović a iz toga proizlazi potreba za posebnim mjerama za odštetu tamo gde nije moguć povraćaj cjelokupne konfiskovane imovine.